PRVI I GLAVNI ključni pokazatelj za one koji procjenjuju prilike je broj stanovnika, koji određuje veličinu ukupnog adresabilnog tržišta (TAM). To je razlog zašto kompanije privlače Kina i svi ti potrošači.
Pored same veličine, na potražnju za plastičnim smolama utiču i starosni sastav stanovništva, prihodi i razvoj tržišta trajnih i netrajnih proizvoda za krajnju upotrebu, kao i drugi faktori.
Ali na kraju, nakon procjene svih ovih faktora, jedandijeli potražnju s brojem stanovnika da bi se izračunalopotražnja po glavi stanovnika, ključna brojka za poređenje različitih tržišta.
Demografi su počeli preispitati budući rast stanovništva i zaključuju da će svjetska populacija ranije dostići vrhunac i da će biti niža zbog pada nataliteta u Africi i niskog nataliteta u Kini i nekoliko drugih zemalja koje se možda nikada neće oporaviti. To bi moglo preokrenuti pretpostavke i dinamiku globalnog tržišta.
Broj stanovnika Kine porastao je sa 546 miliona u 1950. godini na zvaničnih 1,43 milijarde u 2020. godini. Politika jednog djeteta od 1979. do 2015. godine rezultirala je padom nataliteta, iskrivljenim odnosom muškaraca i žena i vrhuncem populacije, pri čemu je Indija sada zamijenila Kinu kao najmnogoljudnija nacija.
Ujedinjene nacije očekuju da će stanovništvo Kine pasti na 1,26 milijardi do 2050. godine i 767 miliona do 2100. godine. To je manje za 53 miliona, odnosno 134 miliona, u odnosu na ranije projekcije UN-a.
Nedavne analize demografa (Šangajska akademija nauka, Univerzitet Viktorija u Australiji itd.) dovode u pitanje demografske pretpostavke koje stoje iza ovih projekcija i očekuju da bi stanovništvo Kine moglo pasti na samo 1,22 milijarde u 2050. godini i 525 miliona u 2100. godini.
Pitanja o statistici rođenih
Demograf Yi Fuxian sa Univerziteta Wisconsin doveo je u pitanje pretpostavke o trenutnoj kineskoj populaciji i vjerovatnom putu naprijed. Ispitao je demografske podatke Kine i pronašao jasne i česte nesklade, poput nedosljednosti između prijavljenih rođenih i broja primijenjenih vakcina u djetinjstvu, te broja upisanih u osnovnu školu.
Ovo bi trebalo biti paralelno, ali nije. Analitičari vide da postoje snažni podsticaji za lokalne vlasti da preuveličavaju podatke. Odražavajući Occamovu britvu, najjednostavnije objašnjenje je da se rođenja nikada nisu dogodila.
Yi tvrdi da je stanovništvo Kine 2020. godine bilo 1,29 milijardi, a ne 1,42 milijarde, što je manje od 130 miliona stanovnika. Situacija je najakutnija na sjeveroistoku Kine gdje je ekonomski motor stao. Yi je nagađao da će, s niskim stopama nataliteta – 0,8 u odnosu na nivo zamjene od 2,1 – stanovništvo Kine pasti na 1,10 milijardi u 2050. i 390 miliona u 2100. godini. Treba napomenuti da on ima još jednu, još pesimističniju projekciju.
Vidjeli smo i druge procjene da bi stanovništvo Kine moglo biti 250 miliona manje od onoga što se trenutno izvještava. Kina čini otprilike 40% globalne potražnje za plastičnim smolama i kao takva, alternativne budućnosti u vezi s populacijom i drugi faktori značajno utječu na dinamiku globalne potražnje za plastičnim smolama.
Trenutna potražnja za smolama po glavi stanovnika u Kini je relativno visoka u poređenju s većinom razvijenih ekonomija, što je rezultat sadržaja plastike u izvozu gotovih proizvoda i uloge Kine kao „fabrike za svijet“. To se mijenja.
Predstavljamo scenarije
Imajući ovo u vidu, ispitali smo neke od Yi Fuxianovih pretpostavki i razvili alternativni scenario koji se odnosi na potencijalnu budućnost stanovništva Kine i potražnje za plastikom. Za našu osnovu koristimo projekcije UN-a o stanovništvu Kine za 2024. godinu.
Ova najnovija projekcija UN-a o stanovništvu Kine revidirana je naniže u odnosu na prethodne procjene. Zatim smo koristili najnovije projekcije baze podataka ponude i potražnje ICIS-a do 2050. godine.
Ovo pokazuje da je potražnja za glavnim smolama po glavi stanovnika u Kini – akrilonitril butadien stirenom (ABS), polietilenom (PE), polipropilenom (PP), polistirenom (PS) i polivinil hloridom (PVC) – porasla sa skoro 73 kg u 2020. godini na 144 kg u 2050. godini.
Također smo ispitali period nakon 2050. godine i pretpostavili da će potražnja za smolama po glavi stanovnika dodatno porasti na 150 kg u 2060-im godinama, prije nego što će se ublažiti pred kraj stoljeća - na 141 kg u 2100. godini - što je tranzicija i putanja tipična za ekonomije u razvoju. Na primjer, potražnja za ovim smolama po glavi stanovnika u SAD-u dostigla je vrhunac od 101 kg u 2004. godini.
Za alternativni scenario, pretpostavili smo da je stanovništvo 2020. godine iznosilo 1,42 milijarde, ali da će stopa fertiliteta u budućnosti u prosjeku iznositi 0,75 rođenih, što će rezultirati populacijom od 1,15 milijardi u 2050. godini i 373 miliona u 2100. godini. Scenario smo nazvali Strašna demografija.
U ovom scenariju, također smo pretpostavili da će, zbog ekonomskih izazova, potražnja za smolama sazrijeti ranije i na nižem nivou. Ovo se zasniva na pretpostavci da Kina neće izbjeći status srednjeg dohotka i postati napredna ekonomija.
Demografska dinamika predstavlja previše ekonomskih prepreka. U ovom scenariju, Kina gubi udio u globalnoj proizvodnji zbog inicijativa drugih zemalja za vraćanje proizvodnje i trgovinskih tenzija, što rezultira nižom potražnjom za smolama zbog sadržaja plastike i nižim – u odnosu na osnovni slučaj – izvozom gotovih proizvoda.
Također pretpostavljamo da će sektor usluga dobiti na udjelu u kineskoj ekonomiji. Štaviše, problemi s nekretninama i dugom opterećuju ekonomsku dinamiku u 2030-im. Strukturne promjene su u toku. U ovom slučaju, modelirali smo potražnju za smolom po glavi stanovnika koja raste sa 73 kg u 2020. na 101 kg u 2050. godini, dostižući vrhunac od 104 kg.
Rezultati scenarija
Prema osnovnom scenariju, potražnja za glavnim smolama raste sa 103,1 miliona tona u 2020. godini i počinje da se razvija u 2030-im godinama, dostižući 188,6 miliona tona u 2050. godini. Nakon 2050. godine, pad broja stanovnika i razvoj tržišne/ekonomske dinamike negativno utiču na potražnju, koja pada na 89,3 miliona tona u 2100. godini. Ovo je nivo koji je u skladu sa potražnjom prije 2020. godine.
S pesimističnijim izgledima za stanovništvo i smanjenom ekonomskom dinamikom u scenariju teške demografske situacije, potražnja za glavnim smolama raste sa 103,1 miliona tona u 2020. godini i počinje da sazrijeva u 2030-im, dostižući 116,2 miliona tona u 2050. godini.
S padom broja stanovnika i nepovoljnom ekonomskom dinamikom, potražnja pada na 38,7 miliona tona u 2100. godini, što je nivo u skladu s potražnjom prije 2010. godine.
Implikacije za samodovoljnost i trgovinu
Postoje implikacije za samodovoljnost Kine u proizvodnji plastičnih smola i njen neto trgovinski bilans. U osnovnom slučaju, glavna proizvodnja smola u Kini raste sa 75,7 miliona tona u 2020. na 183,9 miliona tona u 2050. godini.
Osnovni slučaj sugerira da Kina ostaje neto uvoznik glavnih smola, ali njena neto uvozna pozicija pada sa 27,4 miliona tona u 2020. na 4,7 miliona tona u 2050. godini. Fokusiramo se samo na period do 2050. godine.
Tokom neposrednog perioda, snabdijevanje smolama uglavnom se odvija po planu, jer Kina teži ka samodovoljnosti. Međutim, do 2030-ih, širenje kapaciteta se usporava zbog prenatrpanog globalnog tržišta i rastućih trgovinskih tenzija.
Kao rezultat toga, prema scenariju teške demografske situacije, proizvodnja je više nego dovoljna i do početka 2030-ih Kina postiže samodovoljnost u ovim smolama i postaje neto izvoznik od 3,6 miliona tona u 2035. godini, 7,1 milion tona u 2040. godini, 9,7 miliona tona u 2045. godini i 11,6 miliona tona u 2050. godini.
S obzirom na tešku demografsku situaciju i izazovnu ekonomsku dinamiku, samodovoljnost i neto izvozna pozicija se postižu ranije, ali se njome „upravlja“ kako bi se ublažile trgovinske tenzije.
Naravno, prilično smo tmurno pogledali demografiju, budućnost niskog i opadajućeg nataliteta. „Demografija je sudbina“, kako je rekao francuski filozof iz 19. stoljeća, Auguste Comte. Ali sudbina nije uklesana u kamenu. Ovo je jedna moguća budućnost.
Postoje i druge moguće budućnosti, uključujući one u kojima se stope nataliteta oporavljaju, a novi val tehnoloških inovacija kombinira kako bi povećao produktivnost, a time i ekonomski rast. Ali scenarij predstavljen ovdje može pomoći hemijskim kompanijama da na strukturiran način razmišljaju o neizvjesnosti i donose odluke koje utječu na njihovu budućnost – da u konačnici napišu vlastitu priču.
Vrijeme objave: 05.07.2025.
