Stručnjaci sada pozivaju na povećanu pažnju na potrošnju energije i prakse prije potrošnje kada je u pitanju ambalaža kako bi se smanjio otpad za jednokratnu upotrebu.
Staklenički plinovi (GHG) uzrokovani visokom upotrebom fosilnih goriva i lošim praksama upravljanja otpadom dva su glavna izazova s kojima se suočava afrička industrija premaza, te je stoga hitno potrebno pronaći inovativna održiva rješenja koja ne samo da štite održivost industrije, već i osiguravaju proizvođačima i učesnicima u lancu vrijednosti minimalne poslovne troškove i visoku zaradu.
Stručnjaci sada pozivaju na povećan fokus na potrošnju energije i prakse prije potrošnje kada je u pitanju ambalaža kako bi se smanjio otpad za jednokratnu upotrebu ako regija želi efikasno doprinijeti neto nultoj emisiji do 2050. godine i proširiti kružnost lanca vrijednosti industrije premaza.
Južna Afrika
U Južnoj Africi, veliko oslanjanje na fosilne izvore energije za pogon postrojenja za premazivanje i nedostatak dobro reguliranih i provedivih procedura za odlaganje otpada prisilili su neke od kompanija za premazivanje u zemlji da se odluče za ulaganja u čistu energiju i rješenja za pakovanje koja mogu ponovo koristiti i reciklirati i proizvođači i njihovi potrošači.
Na primjer, Polyoak Packaging sa sjedištem u Cape Townu, kompanija specijalizirana za dizajn i proizvodnju ekološki odgovorne krute plastične ambalaže za hranu, piće i industrijsku primjenu, kaže da su klimatske promjene i zagađenje plastikom, koji se djelimično pripisuju proizvodnom sektoru, uključujući industriju premaza, dva svjetska „zla problema“, ali za koja postoje rješenja za inovativne učesnike na tržištu premaza.
Cohn Gibb, menadžer prodaje kompanije, izjavio je u Johannesburgu u junu 2024. godine da energetski sektor čini više od 75% emisija stakleničkih plinova, pri čemu se globalna energija dobija iz fosilnih goriva. U Južnoj Africi fosilna goriva čine do 91% ukupne energije zemlje u poređenju sa 80% globalno, pri čemu ugalj dominira nacionalnom opskrbom električnom energijom.
„Južna Afrika je 13. najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, s energetskim sektorom s najintenzivnijim ugljikom od zemalja G20“, kaže on.
Eskom, južnoafrička elektroprivredna kompanija, „je vodeći globalni proizvođač stakleničkih plinova jer emituje više sumpor-dioksida nego SAD i Kina zajedno“, primjećuje Gibb.
Visoke emisije sumpor-dioksida imaju implikacije na proizvodni proces i sisteme u Južnoj Africi, što podstiče potrebu za čistim energetskim opcijama.
Želja da se podrže globalni napori za smanjenje emisija uzrokovanih fosilnim gorivima i smanjenje vlastitih operativnih troškova, kao i ublažavanje stalnog smanjenja opterećenja koje nameću troškovi Eskoma, navela je Polyoak da se okrene obnovljivim izvorima energije, što bi kompaniji omogućilo da godišnje generiše skoro 5,4 miliona kWh.
„Proizvedena čista energija bi godišnje uštedjela 5.610 tona emisija CO2, za čiju apsorpciju bi bilo potrebno 231.000 stabala godišnje“, kaže Gibb.
Iako nova investicija u obnovljive izvore energije nije dovoljna za podršku poslovanju Polyoaka, kompanija je u međuvremenu investirala u generatore kako bi osigurala neprekidno napajanje tokom smanjenja opterećenja radi optimalne efikasnosti proizvodnje.
Gibb također kaže da je Južna Afrika jedna od zemalja s najgorim praksama upravljanja otpadom na svijetu i da bi proizvođači premaza trebali inovativna rješenja u pakiranju kako bi smanjili količinu otpada koji se ne može ponovo koristiti i reciklirati u zemlji u kojoj do 35% domaćinstava nema nikakav oblik prikupljanja otpada. Veliki dio generiranog otpada se ilegalno odlaže i odlaže u sakupljače, često šireći neformalna naselja, prema Gibbu.
Ambalaža za višekratnu upotrebu
Najveći izazov u upravljanju otpadom dolazi od plastike i premaza, a firme za pakovanje, a dobavljači imaju priliku da smanje opterećenje okoline kroz dugotrajnu ambalažu za višekratnu upotrebu koja se po potrebi može lako reciklirati.
Južnoafričko Ministarstvo šumarstva, ribarstva i zaštite okoliša razvilo je 2023. godine smjernice za ambalažu koje pokrivaju četiri kategorije tokova ambalažnog materijala: metale, staklo, papir i plastiku.
Smjernica, saopštilo je ministarstvo, jeste da se pomogne „smanjenju količine ambalaže koja završava na odlagalištima poboljšanjem dizajna proizvoda, povećanjem kvaliteta proizvodnih praksi i promovisanjem prevencije otpada“.
„Jedan od ključnih ciljeva ovih smjernica za ambalažu je da pomogne dizajnerima svih oblika ambalaže da bolje razumiju ekološke implikacije svojih dizajnerskih odluka, čime se promoviraju dobre ekološke prakse bez ograničavanja izbora“, rekla je bivša ministrica DFFE-a Creecy Barbara, koja je kasnije premještena u ministarstvo prometa.
Gibb kaže da je uprava kompanije Polyoak gurala naprijed sa svojom papirnom ambalažom koja se fokusira na „ponovnu upotrebu kartona radi spašavanja drveća“. Polyoakovi kartoni su napravljeni od kartona prehrambene kvalitete iz sigurnosnih razloga.
„U prosjeku je potrebno 17 stabala da se proizvede jedna tona karbonskih ploča“, kaže Gibb.
„Naš program povrata kartona omogućava ponovnu upotrebu svakog kartona u prosjeku pet puta“, dodaje on, navodeći prekretnicu iz 2021. godine kada smo kupili 1600 tona novih kartona, čime smo ih ponovo upotrijebili i time spasili 6.400 stabala.“
Gibb procjenjuje da bi se za više od godinu dana, ponovnom upotrebom kartonskih kutija spasilo 108.800 stabala, što je ekvivalentno milionu stabala za 10 godina.
DFFE procjenjuje da je u posljednjih 10 godina u zemlji prikupljeno više od 12 miliona tona papira i papirne ambalaže za recikliranje, a vlada navodi da je 2018. godine prikupljeno više od 71% reciklirajućeg papira i ambalaže, što iznosi 1,285 miliona tona.
Ali najveći izazov s kojim se suočava Južna Afrika, kao i mnoge afričke zemlje, jeste sve veće neregulisano odlaganje plastike, posebno plastičnih peleta ili plastičnih peleta.
„Industrija plastike mora spriječiti prosipanje plastičnih kuglica, pahuljica ili praha u okoliš iz proizvodnih i distributivnih pogona“, rekao je Gibb.
Trenutno, Polyoak vodi kampanju pod nazivom "uhvati taj peletni pogon" s ciljem sprječavanja plastičnih peleta prije nego što uđu u odvode oborinskih voda Južne Afrike.
„Nažalost, plastične kuglice se pogrešno smatraju ukusnim obrocima za mnoge ribe i ptice nakon što prođu kroz odvode oborinskih voda odakle dospiju u naše rijeke, putuju nizvodno u okean i na kraju se ispraju na našim plažama.“
Plastične kuglice potiču od mikroplastike dobivene iz prašine guma i mikrovlakana dobivenih pranjem i sušenjem odjeće od najlona i poliestera u sušilici.
Najmanje 87% mikroplastike je prodato kao oznaka na putu (7%), mikrovlakna (35%), gradska prašina (24%), gume (28%) i nurdles (0,3%).
Situacija će vjerovatno potrajati jer DFFE tvrdi da Južna Afrika „nema velike programe upravljanja otpadom nakon potrošnje za odvajanje i obradu biorazgradive i kompostabilne ambalaže“.
„Kao posljedica toga, ovi materijali nemaju suštinsku vrijednost za formalne ili neformalne sakupljače otpada, tako da će proizvodi vjerovatno ostati u okolišu ili, u najboljem slučaju, završiti na deponiji“, rekao je DFFE.
Ovo je uprkos postojanju članova 29 i 41 Zakona o zaštiti potrošača i članova 27(1) i {2) Zakona o standardima iz 2008. godine koji zabranjuju lažne, obmanjujuće ili prevarantske tvrdnje u vezi sa sastojcima proizvoda ili karakteristikama performansi, kao i zabranjuju preduzećima da lažno tvrde ili posluju na način koji vjerovatno „stvara utisak da su proizvodi u skladu sa južnoafričkim nacionalnim standardom ili drugim publikacijama SABS-a“.
U kratkoročnom i srednjoročnom periodu, DFFE poziva kompanije da smanje uticaj proizvoda i usluga na okolinu tokom cijelog njihovog životnog ciklusa, „budući da su klimatske promjene i održivost najveći izazovi za društvo danas, to je od najveće važnosti.“
Vrijeme objave: 22. avg. 2024.
